Povijest košarke
Naučili smo da su već drevne Maje imale igru, "pokta pokta", za koju se smatra da je preteča današnje košarke. Gumena lopta težine tri kilograma trebala se ubaciti u kameni obruč okomito postavljen na kamenom zidu.
Cilj igre je bio da se jedan jedini put lopta ubaci kroz kameni obruč. Igrači su se u igri mogli koristiti svim dijelovima tijela, osim šakama i stopalima. Igralo je mnogo igrača s obje strane. Upravo zbog svih ovih okolnosti vezanih za tešku loptu, visoko postavljeni koš i to okomito, uvjetovalo je da se igralo od jutra do večeri, a katkad i sutradan. Iznemogli i povrijeđeni igrači bi ležali na podu jer ih nitko nije smio iznijeti iz igrališta, a ostali su igrači gazili po njima. Kada bi jedna momčad uspjela postići pogodak, igra se prekidala i započeo bi svečani obred u kojem u bi vođa pobijeđene ekipe bio žrtvovan bogu sunca. |
Opće pripremne vježbe
Danas ćemo ponoviti vježbe za zagrijavanje za koje smo rekli da ih koristimo na početku treninga, ali koje možemo koristiti svakodnevno, najbolje ujutro odmah nakon ustajanja i obvezno prije doručka.
Pažljivo gledajte trenera i pokušajte izvoditi pokrete baš kao i on, sa istim brojem ponavljanja i vremenom izvođenja. |
|
Vježbe s loptom
Pronađite malo prostora za sebe, prvo ćemo ponoviti par vježbi sa prvog treninga, pa će te dobiti neke nove. Još jednom se skoncentrirajte na što pravilnije izvođenje, a kasnije na što više ponavljanja.
Na prijelazu između vježbi napravite pauzu od jedne minute.
Na prijelazu između vježbi napravite pauzu od jedne minute.
U mjestu driblamo loptu prelazeći iz visokog stava u niski, zatim prelazimo u sijed i isto tako se vraćamo unazad. Sve ponoviti i sa drugom rukom. Napravimo 2 serije po 30 sek.
|
U dijagonalnom stavu okrećemo loptu oko desnog koljena, 10 puta u jednu stranu, 10 puta u drugu stranu, te isto napravimo oko lijeve noge i tako dvije serije.
|
Iz napadačkog stava loptu podižemo u visini ramena, lakat dovodimo ispod lopte te snažno guramo loptu u naprijed. Ruka mora ostati pružena za loptom.
Ponavljanje: 2 serije po 20 ponavljanja sa desnom, pa isto 2x20 sa lijevom rukom. |
Noge savijene u koljenima, tijelo pruženo, naizmjenice prebacujemo loptu iz jedne ruke u drugu sa driblingom iza leđa.
Ponavljanja: 2x30 sek. |
Krećemo se u košarkaškom stavu i istovremeno prebacujemo driblingom loptu iz jedne ruke u drugu.
Ponavljanje: 2x15 sek. |
Loptu bacamo malo iznad glave i prije hvatanja pokušajte se lagano lupit po trbuhu dva puta.
Ponavljanje: dvije serije po 10 prebacivanja. |
Iz hodanja naprijed nazad provlačimo loptu kroz noge, lopta je čitavo vrijeme na podu.
Vrijeme trajanja vježbe: 2 serije po 30 sek. |
Prvo istovremeno guramo lopte naprijed natrag, a poslije naizmjenično. Pokušati zadržati blagi čučnju, zategnuta leđa i pružene ruke prilikom driblinga. Vrijeme trajanja vježbe: 2 puta po 30 sek.
|
Noge u širini ramena, tijelo je pruženo, lopta se nalazi na široko razmaknutim prstima bolje ruke. Prilikom podizanja lopte, savijamo lakat, podižemo loptu, ulazimo u čučanj i dovodimo tijelo u poziciju šuta sa loptom u visini glave. Radimo 3 serije po 20 ponavljanja.
|
Košarkaška pravila
Prvi trening smo vidjeli koje su nam dimenzije košarkaškog igrališta. Danas će te doznati njihova imena, te o prostoru kojeg zovemo košarkaški reket.
Crte moraju biti nacrtane istom bojom (najbolje bijelom) široke 5 cm, i
potpuno i savršeno vidljive.
Košarkaško igralište mora biti označeno crtama, kao što je određeno koje su u svakoj točci udaljene najmanje 2 metra od gledatelja, reklamnih ploča ili bilo koje druge prepreke uključujući i službene klupe momčadi.
Dulje crte igrališta zovu se bočne crte, a kraće čeone crte.
Središnja crta paralelna je s čeonim crtama, spaja sredine bočnih crta i prelazi 15 cm preko njih.
Crta slobodnog bacanja mora biti paralelna sa čeonom crtom i mora biti dugačka 3.60 m. Njen dalji rub mora biti udaljen 5.80 m od unutarnjeg ruba čeone crte. Njena središnja točka mora ležati na zamišljenoj okomici koja spaja središnje točke obiju čeonih crta.
Podjeljci duž polja slobodnog bacanja koje koriste igrači pri izvođenju slobodnih bacanja moraju biti označeni na sljedeći način:
Prva crta mora biti ucrtana 1.75 m od unutrašnjeg ruba čelne crte, mjereno duž bočne crte polja slobodnog bacanja.
Prvi podjeljak mora biti ograničen crtom na udaljensti od 85 cm i početkom neutralnog polja.
Neutralno polje je širine 40 cm i to je ispunjen blok označen istom bojom kao i sve druge pune crte.
Drugi podjeljak širine 85 cm se nadovezuje na neutralno polje.
Treći podjeljak širine 85 cm se nadovezuje na crte koje ograničavaju drugi podjeljak.
Na slici dolje možete vidjeti kako izgleda košarkaški reket.
Crte moraju biti nacrtane istom bojom (najbolje bijelom) široke 5 cm, i
potpuno i savršeno vidljive.
Košarkaško igralište mora biti označeno crtama, kao što je određeno koje su u svakoj točci udaljene najmanje 2 metra od gledatelja, reklamnih ploča ili bilo koje druge prepreke uključujući i službene klupe momčadi.
Dulje crte igrališta zovu se bočne crte, a kraće čeone crte.
Središnja crta paralelna je s čeonim crtama, spaja sredine bočnih crta i prelazi 15 cm preko njih.
Crta slobodnog bacanja mora biti paralelna sa čeonom crtom i mora biti dugačka 3.60 m. Njen dalji rub mora biti udaljen 5.80 m od unutarnjeg ruba čeone crte. Njena središnja točka mora ležati na zamišljenoj okomici koja spaja središnje točke obiju čeonih crta.
Podjeljci duž polja slobodnog bacanja koje koriste igrači pri izvođenju slobodnih bacanja moraju biti označeni na sljedeći način:
Prva crta mora biti ucrtana 1.75 m od unutrašnjeg ruba čelne crte, mjereno duž bočne crte polja slobodnog bacanja.
Prvi podjeljak mora biti ograničen crtom na udaljensti od 85 cm i početkom neutralnog polja.
Neutralno polje je širine 40 cm i to je ispunjen blok označen istom bojom kao i sve druge pune crte.
Drugi podjeljak širine 85 cm se nadovezuje na neutralno polje.
Treći podjeljak širine 85 cm se nadovezuje na crte koje ograničavaju drugi podjeljak.
Na slici dolje možete vidjeti kako izgleda košarkaški reket.