Povijest košarke
Pošto je Nasmith u prosincu 1891. godine sa svojim studentima demonstrirao novu igru u Springfieldu, ona je dobila ime basketball. Otada se basketball naglo širio u SAD. Iz SAD-a se širila u ostale zemlje svijeta: Brazil (1890.), Kinu (1892.), Filipine (1898.), Japan, Perzija i Australija (oko 1900.) itd. U Europi su širenju košarke mnogo pridonijele vojne jedinice SAD potkraj završetka Prvog svjetskog rata i neposredno poslije njegova završetka.
Godine 1905. osnovan je u Petrogradu klub, koji 1906. ima 4 ekipe, a 1909. odigrao je i utakmicu sa YMCA iz SAD. Ta utakmica smatra se prvom međunarodnom utakmicom u košarci. Prvo prvenstvo svijeta za muškarce održano je 1927. u Kopenhagenu.. Međunarodni košarkaški amaterski savez FIBA (Federation Internationale de Basketball Amateur) osnovan je 18. lipnja 1932. u Ženevi. FIBA je donijela jedinstvena pravila igre za sve svoje članove, te preuzela kontrolu nad organizacijom službenih međunarodnih natjecanja. 1934. košarka je uvrštena u obavezni program Olimpijskih igara, pa je 1936. održan olimpijski turnir uz sudjelovanje 13 nacionalnih reprezentacija. Ženska je košarka uvrštena u program Olimpijskih igara tek 1972. godine. Prvenstvo svijeta za muškarce odvija se od 1950. godine. Košarku je u Kraljevinu Jugoslaviju donio 1923. izaslanik Crvenog križa William A. Wieland, koji je na tečajevima održanim u Beogradu upoznao polaznike sa osnovama tehnike, taktike i pravila ove igre. Samo dvije godine kasnije, 1925.god., košarka se igrala u Zadru, a donijeli su je studenti sa talijanskih sveučilišta. U Zagrebu je prva utakmica odigrana 27. siječnja 1929. godine između ženskih ekipa Akademskog sportskog kluba i Prvog hrvatskog građanskog sportskog kluba. Prvi službeni susret reprezentacije Jugoslavije održan je 1938. u Pragu s reprezentacijom Čehoslovačke. Prvo Prvenstvo Jugoslavije u košarci održano je 1940. u Borovu, uz sudjelovanje ekipa iz Beograda, Karlovca, Osijeka, Sarajeva, Sušaka, Zagreba i Petrovgrada (Zrenjanin). Od 1945.god. redovito su se odigravala prvenstva Jugoslavije, pa sve do njenog raspada 1991.god. Hrvatski košarkaški klubovi: Cibona (bivša Lokomotiva) iz Zagreba, Split (bivša Jugoplastika, POP 84, Slobodna Dalmacija i Croatia osiguranje), zatim Zadar i Šibenka u muškoj kategoriji, te Montmontaža iz Zagreba u ženskoj konkurenciji igrali su značajnu ulogu u prvenstvu bivše Jugoslavije, ali i na klupskim prvenstvima Europe. Tako je KK Cibona bio prvak Europe 1985. i 1986., dok je KK Jugoplastika bio prvak Europe 1989., 1990. i 1991. pod imenom POP84. Osvajači Kupa Radivoja Korača bili su 1972. košarkaši Lokomotive, te Jugoplastike 1976. i 1977. godine. Pobjednik Kupa kupova Europe 1982. i 1987. bio je KK Cibona. Košarkašice Montmontaže su osvojile Kup Lilliane Ronchetti 1980. godine. Raspadom Jugoslavije Hrvatska je izborila samostalnost i kao priznata neovisna država započela je svoj uspješni košarkaški put u Europi i svijetu. Već na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. hrvatska košarkaška reprezentacija osvaja brončanu medalju. Na Europskom prvenstvu 1993. godine u Njemačkoj muška seniorska reprezentacija osvaja brončanu medalju, a 1994. u Torontu na Svjetskom prvenstvu također brončanu medalju. Na Europskom prvenstvu 1995. u Ateni osvajaju brončanu medalju. Hrvatska je dala bezbroj vrhunskih košarkaša: Skansi, Šolman, Tvrdić, Ćosić, Jerkov, Plećaš, Petričević, Gjergja, Nakić, Knego, Vranković, Perasović, Kukoč, Rađa, Komazec, Tabak, tragično preminuli Dražen Petrović, u novije vrijeme Bogdanović, Šarić, Zubac. Godine 1996. Krešo Ćosić, a 2002g. Dražen Petrović uvršteni su u Hall of fame (kuću slavnih) gdje se nalaze imena velikana iz povijesti košarke. Kip Dražena Petrovića nalazi se pred zgradom Olimpijskog muzeja u Luzani. |
James Naismith (1861–1939)
Hrvatska košarkaška reprezentacija, OI Barcelona, 1992.g.
Dražen Petrović vs Michael Jordan, Barcelona ´92.
Krešimir Ćosić
|
Prije lopte napravit ćemo stretching, te naučit zašto nam je bitana feksibilnost.
Istezanje je poželjno izvoditi prije i poslije treninga. Prije jer služi kao priprema onih mišićnih skupina koje će biti najviše angažirane tokom vježbanja, a nakon kao prevencija u smanjenju ozljeda, djelujući tako na mišiće.
Istezanje je poželjno izvoditi prije i poslije treninga. Prije jer služi kao priprema onih mišićnih skupina koje će biti najviše angažirane tokom vježbanja, a nakon kao prevencija u smanjenju ozljeda, djelujući tako na mišiće.
Stretching
Fleksibilnost
Gibljivost, fleksibilnost, je motorička sposobnost koja nam omogućuje postizanje maksimalne amplitude pokreta u pojedinom zglobu.
Gibljivost dijelimo na:
Gibljivost, fleksibilnost, je motorička sposobnost koja nam omogućuje postizanje maksimalne amplitude pokreta u pojedinom zglobu.
Gibljivost dijelimo na:
- Aktivnu (dinamičku) – maksimalni opseg pokreta izvodi se putem snage vlastitih mišića
- Pasivnu - metoda koja se izvodi uz pomoć neke vanjske sile, odnosno pomoćna sredstva, partnera, drugi dio tijela ili vlastitu težinu kako bi se postigao maksimalan opseg pokreta.
Vježbe s loptom
U današnjem treningu imamo nove vježbe, pronađite malo prostora za sebe i samo jako. Još jednom se skoncentrirajte na što pravilnije izvođenje, a kasnije na što više ponavljanja.
Na prijelazu između vježbi napravite pauzu od jedne minute.
Na prijelazu između vježbi napravite pauzu od jedne minute.
U dijagonalnom stavu okrećemo loptu oko desnog koljena, 10 puta u jednu stranu, 10 puta u drugu stranu, te isto napravimo oko lijeve noge i tako dvije serije.
|
Bacimo loptu s obje ruke poviše glave i prije hvatanja lupimo dlanom o dlan, jednom ispred trbuha, drugi put iza leđa.
Ponavljanje: 3 serije po 15 |
Iz paralelnog stava driblamo loptu naprijed nazad desnom rukom, pa isto ponovimo sa lijevom.
Ponavljanje: 3x15 |
Udarimo loptu od pod, okrenemo se za čitavi krug, uhvatimo loptu.
10 ponavljanja okrečući se u desno 10 ponavljanja okrečući se u lijevo |
Dok driblamo košarkašku loptu prebacujući je iz jedne ruke u drugu isto to radimo sa tenis lpticom.
Ponavljanje: 2x20 |
U polučučnju sa paralelnim stavom driblamo obje lopte gurajući ih lijevo-desno, kasnije unutra-vani.
ponavljanje: 3 x 30 sek. |
Iz visokog driblinga i kretnje u naprijed, radimo zaustavljanje u niski dijagonalni stav. Obavezno obratite pozornost na položaj tijela, ruke i glave!!!
Ponavljanje: 2 serije 20 ponavljanja desnom pa isto sa lijevom rukom. |
Iz driblinga ulazimo u direktni, pa inderektni push pass. Naglasiti uvlačenje lakta ispod lopte prije pasa, pogled uvijek naprijed.
Ponavljanje: 2x30 sek. svaka ruka |
Dribling i mijenjanje ruku te doticanje zida poslije driblinga. Prvo krenite sa dva takta, kasnije pokušajte samo sa jednim.
Ponavljanje: 2x30sek. |
Košarkaška pravila:
Vrijeme igranja, izjednačen rezultat i produžeci Utakmica se sastoji od 4 razdoblja od 10 minuta. Interval igre između prvog i drugog razdoblja (prvo poluvrijeme) te između trećeg i četvrtog razdoblja (drugo poluvrijeme) i prije svakog produžetka je 2 minute. Poluvrijeme je 15 minuta. Ako je rezultat izjednačen na kraju vremena za igru u četvrtom razdoblju, igra se nastavlja sa onoliko produžetaka po 5 minuta koliko je potrebno da se dobije pobjednik. Početak i kraj razdoblja Prvo razdoblje započinje kada lopta napusti ruku(e) suca prilikom podbacivanja. Sva preostala razdoblja započinju kada je lopta na raspolaganju igraču za ubacivanje. Utakmica ne može početi ako jedna od momčadi, s 5 igrača na igralištu, nije spremna za igru. Za sve utakmice, prvoimenovanoj momčadi u programu (domaćinu) dodjeljuje se klupa i njihov koš lijevo od zapisničkog stola, gledajući prema igralištu. Međutim, ako se momčadi dogovore, mogu zamijeniti klupe i/ili koševe. Prije prvog i trećeg razdoblja momčadi se imaju pravo zagrijavati na onoj polovici igrališta na kojoj je protivnički koš. Momčadi mijenjaju koševe za drugo poluvrijeme. U svim produžecima momčadi nastavljaju igrati prema istim koševima kao i u četvrtom razdoblju. Razdoblje, produžetak ili utakmica završava kada signal sata za igru označi kraj razdoblja. Kada je ploča koša opremljena svjetlom po svome rubu, rasvjeta ima prednost naspram zvučnog signala sata za igru. |